Google Groups no longer supports new Usenet posts or subscriptions. Historical content remains viewable.
Dismiss
Nitko ne može nihilirati ničije spoznaje o diskriminaciji u Republici Hrvatskoj
2 views
Skip to first unread message
America Today
Jul 11, 2012, 9:21:48 PM7/11/12
to
Svaki gra�anin je subjekt.
Kakva su va�a iskustva?
Ne morate ni�ta re�i.
Ja sam izustio pitanje koje nikome nije baďż˝ "potrebno".
Bez pitanja "lak�e" prolaze a s pitanjima "te�e"!
Kako zami�ljaju svoj �ivot ili spoznajno su zreli - tako im se vra�a nazad.
U odre�enim historijskim uvjetima ne mo�e se isklju�ivo "negirati" oni koji
se bave politikom - i da ih sve zamjene - �to bi bilo'
Postoje i one komponente svakog dru�tva koje posredno djeluju na
diskriminaciju u dru�tvu. Odgoj, obrazovanje, svijest, shva�anje
me�uljudskih i me�ugra�anskih, me�unacionalnih, me�uvjerskih, istospolnih i
me�u politi�kih relacija, nedostatak javnih okupljanja, mitinga, uop�e
pasivnost, stvaranje linije manjeg otpora, pokornost, neupitna misao i
re�enica, nedostatak sumnje, nedostatak osobnog razmi�ljanja i mogao bi se
navesti cijeli spektar posrednog djelovanja kompletnog dru�tva da bi
diskrimincija i diskriminacijski pogledi u dru�tvu uop�e postojali.
Kako stoji sa Zakonom i Zakonima - to je pitanje najbolje za civilne udruge
ako stavke Zakona nisu negdje izlo�ene za javnu diskusiju.
�ive po Zakonu kakav �ele. Neka demokratska ve�ina izglasa svaki Zakon kakav
�eli. A u kojem smislu demokratska ve�ina negdje gazi prava demokratske
manjine (dovoljan je sano jedan gra�anski subjekt ili predmet, jer to se
mo�e odnositi i na sve ne samo osobno!) - kao da nije nigdje izglasano. Kao
da Vrhovni sud mo�e djelovati u svakom politi�kom vremenu -
nediskriminatorno!
------------------------------
Stoga govorimo o epohama kada i Vrhovna sudska tijela stanu na stranu op�ih
politi�kih ili dru�tvenih povla�ivanja.
------------------------------
Skre�em javnu pozornost na ovaj problem - jer dru�tvo je potrebno podsticati
za proces samoodgoja i samoobrazovanja da bi svijest i nivo gra�anskih
spoznaja bio vi�i.
-------------------------------
KROZ STOLJE�A SVE SE MJENJA - TO NITKO NE MO�E NEGIRATI.
Svejedno kako su neki "isklju�ivo" "dobri" - vrijeme ih prevazilazi.
A oni koji ostavljaju ANTIDISKRIMINACIJSKE FUNDAMENTE - vje�ito ostaju kao
promotori ljudskih i gra�anskih prava.
-------------------------------
Svaka moralna dru�vena sredina nema iste Zakone ni vrednovanja ali nema ni
mnoge druge kulturne i civilizacijske vrijednosti ugra�ene u dru�tvo - mo�e
se to primjetiti i induvidualno.
Tako ni svaki gra�anin Republike Hrvatske nema visoko izgra�enu svijest -
�to je diskriminatorno a �to nije!
-------------------------------
Nitko nema najsjajniju pro�lost ali u nekim zemljama kriti�ki pogledi na
svijet uop�e nisu u dovoljnoj mjeri razvijeni.
Razlike u pogledu i djelovanju i pona�anju na istu temu uvijek �e postojati.
Rije� DRU�TVENA TOLERANCIJA prevazilazi konflikte i takvog tipa ako dru�tvo
nema isklju�ivu potrebu djelovati putem Zakonskih sankcija protiv svih onih
koji ispoljavaju svoj diskriminacijski karakter.
-------------------------------
Vrijeme neka svakome sudi - i u tome - jer ljudi su u mnogo�emu - ne odvi�e
spoznajno veliki.
-------------------------------
I veli�ina svih onih u nekoj epohi je upitna.
Nauka to potvr�uje. Ne �elimo umanjiti ne�ije vrle civilizacijske i kulturne
zasluge u promicanju prava �ovjeka.
Bolje ostaviti neki vrli kamen�i� iza sebe nego - bacati kamenje po nekome.
-------------------------------
Otvoriti se putu vrlina i preispitivanja - ako ne�iji spoznajni sudovi na
izmaku su vremena.
-------------------------------
Svako dru�tvo je skup PLURALISTI�KIH INTERESA I POTREBA - razli�iti u
mnogo�emu ali nas objedinjuje i ista ZEMALJSKA SUDBINA.
Kuda vi �elite a kuda ja?
Joseph
Kakva su va�a iskustva?
Ne morate ni�ta re�i.
Ja sam izustio pitanje koje nikome nije baďż˝ "potrebno".
Bez pitanja "lak�e" prolaze a s pitanjima "te�e"!
Kako zami�ljaju svoj �ivot ili spoznajno su zreli - tako im se vra�a nazad.
U odre�enim historijskim uvjetima ne mo�e se isklju�ivo "negirati" oni koji
se bave politikom - i da ih sve zamjene - �to bi bilo'
Postoje i one komponente svakog dru�tva koje posredno djeluju na
diskriminaciju u dru�tvu. Odgoj, obrazovanje, svijest, shva�anje
me�uljudskih i me�ugra�anskih, me�unacionalnih, me�uvjerskih, istospolnih i
me�u politi�kih relacija, nedostatak javnih okupljanja, mitinga, uop�e
pasivnost, stvaranje linije manjeg otpora, pokornost, neupitna misao i
re�enica, nedostatak sumnje, nedostatak osobnog razmi�ljanja i mogao bi se
navesti cijeli spektar posrednog djelovanja kompletnog dru�tva da bi
diskrimincija i diskriminacijski pogledi u dru�tvu uop�e postojali.
Kako stoji sa Zakonom i Zakonima - to je pitanje najbolje za civilne udruge
ako stavke Zakona nisu negdje izlo�ene za javnu diskusiju.
�ive po Zakonu kakav �ele. Neka demokratska ve�ina izglasa svaki Zakon kakav
�eli. A u kojem smislu demokratska ve�ina negdje gazi prava demokratske
manjine (dovoljan je sano jedan gra�anski subjekt ili predmet, jer to se
mo�e odnositi i na sve ne samo osobno!) - kao da nije nigdje izglasano. Kao
da Vrhovni sud mo�e djelovati u svakom politi�kom vremenu -
nediskriminatorno!
------------------------------
Stoga govorimo o epohama kada i Vrhovna sudska tijela stanu na stranu op�ih
politi�kih ili dru�tvenih povla�ivanja.
------------------------------
Skre�em javnu pozornost na ovaj problem - jer dru�tvo je potrebno podsticati
za proces samoodgoja i samoobrazovanja da bi svijest i nivo gra�anskih
spoznaja bio vi�i.
-------------------------------
KROZ STOLJE�A SVE SE MJENJA - TO NITKO NE MO�E NEGIRATI.
Svejedno kako su neki "isklju�ivo" "dobri" - vrijeme ih prevazilazi.
A oni koji ostavljaju ANTIDISKRIMINACIJSKE FUNDAMENTE - vje�ito ostaju kao
promotori ljudskih i gra�anskih prava.
-------------------------------
Svaka moralna dru�vena sredina nema iste Zakone ni vrednovanja ali nema ni
mnoge druge kulturne i civilizacijske vrijednosti ugra�ene u dru�tvo - mo�e
se to primjetiti i induvidualno.
Tako ni svaki gra�anin Republike Hrvatske nema visoko izgra�enu svijest -
�to je diskriminatorno a �to nije!
-------------------------------
Nitko nema najsjajniju pro�lost ali u nekim zemljama kriti�ki pogledi na
svijet uop�e nisu u dovoljnoj mjeri razvijeni.
Razlike u pogledu i djelovanju i pona�anju na istu temu uvijek �e postojati.
Rije� DRU�TVENA TOLERANCIJA prevazilazi konflikte i takvog tipa ako dru�tvo
nema isklju�ivu potrebu djelovati putem Zakonskih sankcija protiv svih onih
koji ispoljavaju svoj diskriminacijski karakter.
-------------------------------
Vrijeme neka svakome sudi - i u tome - jer ljudi su u mnogo�emu - ne odvi�e
spoznajno veliki.
-------------------------------
I veli�ina svih onih u nekoj epohi je upitna.
Nauka to potvr�uje. Ne �elimo umanjiti ne�ije vrle civilizacijske i kulturne
zasluge u promicanju prava �ovjeka.
Bolje ostaviti neki vrli kamen�i� iza sebe nego - bacati kamenje po nekome.
-------------------------------
Otvoriti se putu vrlina i preispitivanja - ako ne�iji spoznajni sudovi na
izmaku su vremena.
-------------------------------
Svako dru�tvo je skup PLURALISTI�KIH INTERESA I POTREBA - razli�iti u
mnogo�emu ali nas objedinjuje i ista ZEMALJSKA SUDBINA.
Kuda vi �elite a kuda ja?
Joseph
0 new messages