DA SE BOLjE RAZUMEMO
Promovisan Srpsko-romski rečnik, Bajrama Halitija
U Nedelji romske kulture, povodom Svetskog dana za kulturnu
raznolikost, promovisan je Rečnik srpsko-romskog jezika sa
gramatikom i pravopisnim savetnikom, autora Bajrama
Halitija. Izdavač Srpsko-romskog rečnika je novosadski
„Prometej“. Knjiga ima 765 strana i 50.000 pojmova.
U Srbiji živi između 700.000 i 800.000 Roma. U Smederevu se procenjuje da ima blizu 10.000 stanovnika romske nacionalnosti.Povodom Svetskog dana za kulturnu raznolikost partneri DILS/REF projekta ,, Inkluzivno obrazovanje Roma“ su nedelju od 16. do 22. maja ove godine proglasili Nedeljom romske kulture. U okviru te nedelje u četiri osnovne škole Jovan Jovanović Zmaj, Dimitrije Davidović, Jovan Cvijić, Branko Radičević-Lugavčina, organizovani su programi čiji su tematski sadržaji bili posvećeni kulturnom identitetu Roma.
U Narodnoj biblioteci Smederevo promovisan je Srpsko-romski
rečnik i održano predavanje iz istorije, kulture, jezika i
književnosti Roma danas.
Ovo je još jedna u nizu promocija kulturnog nasleđa Roma koja ukazuje na jednakost i humanost u koje se uklapaju svi pokreti i oblici ljudskih kultura, rekao je Haliti. Takođe je istakao da je na ideju da izda rečnik došao za vreme sopstvenog školovanja, kada je nailazio na brojne poteškoće zbog dvojezične okoline.
Kako „Rom“ na romskom jeziku znači čovek, autoru je na promociji Rečnika u Smederevu, postavljeno pitanje da li je i zašto naziv Cigani, pogrdan za njegov narod.
Etimologija reči potiče od grčkog izraza (athinganoi) „atcigane“ kako su Rome nazvali u Grčkoj, po njihovom dolasku 850. godine, što u slobodnom prevodu znači „ne dirajte ga, širi kugu i zarazu“. Zbog toga se naziv Cigani smatra pogrdnim za Romsku nacionalnu zajednicu, objasnio je Bajram Haiti.
Istraživanja su pokazala da mladi Romi loše znaju maternji jezik, ili ga uopšte ne govore. Zahvaljujući rečniku srpsko-romskog jezika, svaki romski učenik imaće pouzdano sredstvo u unapređenju znanja romskog jezika i postići veći nivo pismenosti. Autora je vodila želja da narod kome pripada uhvati korak sa drugim narodima, jer Rečnik je temelj daljeg razvoja romskog jezika i on treba da stigne u sve javne institucije, pre svega biblioteke i škole koje pohađaju romska deca i gde postoje romski asistenti, čulo se na promociji Rečnika.
Rečnik srpsko-romskog jezika predstavlja kapitalno delo za nas Rome. Nije namenjen samo Romima već je ideja da ga koristi većinsko stanovništvo. Na taj način ćemo se bolje razumeti, naglasila je Đulijeta Sulić, viši referent za koordinaciju i rešavanje problema Roma, Gradseke uprave Smederevo.
O autoru i Rečniku, govorili su Žarko Pavlović profesor srpskog jezika i književnosti i prof. Dragan Mrdaković, direktor Narodne biblioteke u Smederevu. Prisutni su bili u prilici da poeziju romskih autora čuju i na srpskom i na romskom jeziku.
BIOGRAFIJA
Bajram Haliti, pravnik, publicista i novinar, generalni sekretar Svetskog kongresa Roma, rođen je 21. maja 1955. godine u Gnjilanu na Kosovu i Metohiji. Romske je nacionalnosti i jedan je od najboljih poznavalaca položaja Roma u svetu. Glavni je i odgovorni urednik informativnog lista na srpskom i romskom jeziku Ahimsa – Nenasilje. Predsednik je Novinsko -informativne agencije Roma u Srbiji i član Društva književnika Kosova i Metohije i Udruženja književnika Srbije. Dobitnik je više domaćih i međunarodnih priznanja, između ostalih i povelje „Slobodan Berberski“ za književnost i novinarstvo, koja je prvi put (8. aprila 2002. godine) dodeljena SR Jugoslaviji, povodom Međunarodnog dana Roma. Najpoznatij dela : „Romi, narod zle kobi“, „Dug prema istini“, „Nebeski prsten“,“Romi pred zidom smrti Aušvica“...
Organiyatori: Savez romskih nevladinih organizacija ,,Smederevski forum grada Smedereva” Dejan Stojković, predsednik i predsednik tima za inkluzivno obrazovanje Roma grada Smederava - Djulijata Sulić.



