otvaranje portala
mario
fizička osoba na svoje ime upravljati portalom i ostvarivati prihode? Ako je
ovo drugo, kakav je porezni tretman takvih prihoda fizičke osobe?
Hvala.
S.U.I.T.D.O.O
Ne treba ti baš ništa otvarati dok ne počneš ili dok ne budeš želio
naplaćivati nešto od nekog. A onda ti je sljedeći korak obrt ili doo
obrt ti je jeftiniji i na početku ne moraš ući u sustav PDV-a.
--
Iskopaj vijest na: http://www.iskopaj.net
Za ukrasnog bilja: http://biljoljupci.com
Jura
pise ovako:
> Da li netko zna treba li se za upravljanje portalom otvarati doo ili
> prihode? Ako je ovo drugo, kakav je porezni tretman takvih prihoda
> fizičke osobe?
Za sam portal ti ne treba niti obrt niti firma. Ako budeą htio neko
oglaąavanje od firmi ili im raditi neke usluge onda ćeą morati otvoriti obrt
zbog izdavanja računa i naplate usluge. Mislim da ti je za početak bolji
obrt jer su ulazni troąkovi manji, za d.o.o. ti treba u startu 20 000 kuna
temeljnog kapitala.
Naravno da postoji mogućnost da će ti netko za usluge dati lovu na ruke,
onda nema računa ni poreza, ali neke firme i obrti to ne ľele niti mogu.
Marac
news:fhd023$3k0$1...@ss408.t-com.hr...
> Da li netko zna treba li se za upravljanje portalom otvarati doo ili moľe
> je ovo drugo, kakav je porezni tretman takvih prihoda fizičke osobe?
>
> Hvala.
Zasto mislis da treba tvrtka za tako nesto? Zapravo, da okrenem pitanje:
mislis ostvarivati prihod radom portala (npr oglaąavanje,...)?
Berislav Lopac
> Mislim da ti je za početak bolji
> obrt jer su ulazni troąkovi manji, za d.o.o. ti treba u startu 20 000 kuna
> temeljnog kapitala.
Kad će ljudi više naučiti razliku...
Temeljni kapital nije trošak! Taj novac ostaje u vlasništvu firme i
može se na razne načine izvući van.
Berislav
Marac
news:46879317-cd51-4624...@d50g2000hsf.googlegroups.com...
Berislav
Rekao bih da ste tehnicki oboje u pravu, jer treba odvojiti danas 25000 kn
za otvaranje d.o.o.
Istina, 20.000 ti kasnije ostane kao temeljni kapital, s kojim mozes kupiti
2 racunala. Vauu.
Mislim da nije cak niti problem skupiti te novce, vec sto dalje portalom?
Zato sam i postavio pitanje (i ne jos dobio odgovor): sto lik misli s
"portalom" (koja je btw definicija portala?!).
Berislav Lopac
>
> Istina, 20.000 ti kasnije ostane kao temeljni kapital, s kojim mozes kupiti
> 2 racunala. Vauu.
Za 10.000 kn možeš kupiti jebeno jako računalo, praktički server. Ako
ti trebaju osnovne radne stanice, za 20.000 kn danas možeš kupiti već
i 4-5 komada.
> Mislim da nije cak niti problem skupiti te novce, vec sto dalje portalom?
> Zato sam i postavio pitanje (i ne jos dobio odgovor): sto lik misli s
> "portalom" (koja je btw definicija portala?!).
Ovo stoji, danas je sve to loše definirano, portalima se nazivaju
stvari koje s tim pojmom nemaju veze, i obratno. Evo malo lektire:
http://www.softwave.info/business/dizanje/
Berislav
Marac
//
Nemoj se ljutiti, ali nisam naucio nista novog iz ovog teksta. Moje osobno
misljenje jest da su takvi tekstovi previse opceniti, sa malo konkretnih
savjeta, pisani za veliko trziste i bez premalo korisnih savjeta za malog
covjeka.
Gledam malo linkove sa desne strane linka koji si poslao, sve one
web-start-upove, i pitam se koliko njih je profitabilno, ili jos bolje
koliko njih je na putu da usvoji korak 2 i izlazak na trziste, odnosno da
prerastu web-start up projekt? Po meni to je najbitnija stvar: kako da mali
Perica i Jovica koji rade nesto u garazi, da ponude svoje usluge, rjesenje,
proizvod (dodaj dalje po svojem izboru) na trziste. Tu je vrlo bitna stvar
marketing i promocija, to odmah znaci velika novcana ulaganja, sto mali
Perica i Jovica vjerojatno nemaju jer imaju 24 god, upravo su zavrsili faks,
otvorili jucer firmu, rade kod Perice u garazi, i sto je najbolje
programiraju bolje od vecine drugih. Ali zbog nedovoljno znanja i novaca
mozda nikada nece ponuditi svoju aplikaciju trzistu....
mario
Da, mislim ostvarivati prihode i zanima me kako to funkcionira u praksi tj.
kako to rade ljudi koji se tim bave i kako su počeli. Pretpostavio sam da
ljudi imaju obrt ili firmu preko koje naplaćuju usluge i rade održavanje
portala ili bilo kakvih web stranica koje im donose prihod.
Koliko vidim, iz dosad dobivenih odgovora, najbolje je jednostavno napraviti
web stranice, pa ako se pokaže da je moguće preko njih ostvariti prihode,
onda otvoriti obrt ili firmu. To mi se čini ok i mogao bi tako i napraviti.
Nije mi još jasno da li je potrebno išta otvarati, ako se pokaže da su
prihodi neredoviti i simbolični. Vjerojatno firmu treba otvoriti samo ako se
pokaže da u tome ima potencijala za veće i redovite prihode, rast
poslovanja, pružanja dodatnih usluga, zapošljavanja ljudi i slično.
Marac
>> Zasto mislis da treba tvrtka za tako nesto? Zapravo, da okrenem pitanje:
>
> Da, mislim ostvarivati prihode i zanima me kako to funkcionira u praksi
> tj. kako to rade ljudi koji se tim bave i kako su počeli. Pretpostavio sam
> da ljudi imaju obrt ili firmu preko koje naplaćuju usluge i rade
Kako mislis ostvarivati prihode odrzavanjem ako ces otvoriti svoj portal?
Ajmo generalizirati: da li misli napraviti novi Index.hr (ime totalno
nebitno), dakle web-projekt gdje mislis okupiti zajednicu istomisljenika, i
na temelju velikog broja posjeta prodavati oglasni prostor...Ili..?
>
> Koliko vidim, iz dosad dobivenih odgovora, najbolje je jednostavno
> napraviti web stranice, pa ako se pokaľe da je moguće preko njih ostvariti
> prihode, onda otvoriti obrt ili firmu. To mi se čini ok i mogao bi tako i
> napraviti.
Za projekt za kojeg ne znas da li ce uspjeti - da, to je OK. Najmanje boli
:-)
> Nije mi joą jasno da li je potrebno iąta otvarati, ako se pokaľe da su
> prihodi neredoviti i simbolični. Vjerojatno firmu treba otvoriti samo ako
> se pokaľe da u tome ima potencijala za veće i redovite prihode, rast
> poslovanja, pruľanja dodatnih usluga, zapoąljavanja ljudi i slično.
Tu se ne bih slozio. Sto znaci neredoviti prihod? Pa tebi ce sve prvih
godinu dana biti neredovito. I da imas jednog oglasicavača na webu, da
prodaą jednu uslugu, sve je to neredovito. Ako nemaą tvrtku ili obrt ne
moľeą od druge tvrtke ili obrta naplatiti uslugu.
Berislav Lopac
>
> Nemoj se ljutiti, ali nisam naucio nista novog iz ovog teksta. Moje osobno
> misljenje jest da su takvi tekstovi previse opceniti, sa malo konkretnih
> savjeta, pisani za veliko trziste i bez premalo korisnih savjeta za malog
> covjeka.
Nemam se što ljutiti. Prvo, sumnjam da baš ništa novo nisi naučio iz
teksta -- osim ako zaista već znaš sve to, ali eto nemaš sam hrabrosti
ili mašte nešto pokrenuti. Drugo, u pravu si kad kažeš da je da je
tekst općenit i bez konkretnih savjeta -- tako je i zamišljen, kao
predstavljanje generalne slike koju si onda svatko može samostalno
prilagoditi i fokusirati prema vlastitoj situaciji i potrebama.
Ne znam točno na što misliš pod ovim "pisani za veliko tržište" -- pa
kad govorimo o Internetu, on i jest ogromno tržište, veće od bilo
kojeg dosad. Svaki online projekt mora imati strategiju ciljanja što
većeg dijela tog tržišta.
> Gledam malo linkove sa desne strane linka koji si poslao, sve one
> web-start-upove, i pitam se koliko njih je profitabilno, ili jos bolje
> koliko njih je na putu da usvoji korak 2 i izlazak na trziste, odnosno da
> prerastu web-start up projekt? Po meni to je najbitnija stvar: kako da mali
> Perica i Jovica koji rade nesto u garazi, da ponude svoje usluge, rjesenje,
> proizvod (dodaj dalje po svojem izboru) na trziste. Tu je vrlo bitna stvar
> marketing i promocija, to odmah znaci velika novcana ulaganja, sto mali
> Perica i Jovica vjerojatno nemaju jer imaju 24 god, upravo su zavrsili faks,
> otvorili jucer firmu, rade kod Perice u garazi, i sto je najbolje
> programiraju bolje od vecine drugih. Ali zbog nedovoljno znanja i novaca
> mozda nikada nece ponuditi svoju aplikaciju trzistu....
Tebi je naravno jasno da ni Sergej i Larry nisu imali puno novca za
vlastita ulaganja kad su pokrenuli svoj startup prije desetak godina;
isto tako se ni oni nisu rodili sa znanjem i vještinama koje
spominješ. Jedina je razlika između njih i ovakvih projekata koje si
opisao što su oni stvar pokrenuli u zemlji gdje postoji velika
infrastruktura koja pomaže projektima da se razviju i izađu na
tržište, i gdje je mentalni sklop od djetinjstva usmjeravan na uspjeh
u biznise.
Dakle, znanje i novac se mogu steći, i upravo zato smo osnovali udrugu
Initium da pomognemo u stvaranju barem približnih preduvjeta i
infrastrukture. Od projekata koje si vidio na mom sajtu neki su već
dobili strane investicije; drugi su u pregovorima; treći rade poslovni
plan i pripremaju se kontaktirati fondove i druge ulagače; a neki,
naravno, nisu puno više napravili.
Za početak, 05.12. se održava BarCamp Zagreb -- http://barcamp.ini.hr
-- na kojem će sudjelovati i neki iskusni domaći poduzetnici iz online
svijeta, te će se moći čuti vrlo konkretni savjeti i sugestije (npr.
Tomislav iz Studentskog oglasnika je najavio da će pričati o svojim
iskustvima prodaje oglasnog prostora). Nakon toga Initium planira neke
edukativne seminare za online poduzetnike (o tome će više biti riječi
na www.ini.hr), a u svibnju je i naša godišnje konferencija Web.Start.
Istovremeno radimo i na projektima infrastrukture važne startup
projektima, kao što je mreža angel investitora Hrvatske, te određeni
planovi za startup inkubator.
Brislav
Marac
> govorimo o Internetu, on i jest ogromno trľiąte, veće od bilo kojeg dosad.
> Svaki online projekt mora imati strategiju ciljanja ąto većeg dijela tog
> trľiąta.
Ali mi ľivimo u Hrvatskoj, i tvrtku moramo otvoriti ovdje. Drugo, znamo kako
"diąe" hrvatsko trľiąte, i iako npr imam odličan komad softvera - kako ću
znati prodati ga 3 mil ljudi, ili joą bolje, kako ga ponuditi
Austrijancima...? Naći kontatk preko google-a...?
Globalizacija da, ali neko međunarodno udruľenje, neki forum, zajednica
web.startupova svih zemalja, ili neąto deseto bi svakako pomoglo....
> Tebi je naravno jasno da ni Sergej i Larry nisu imali puno novca za
> vlastita ulaganja kad su pokrenuli svoj startup prije desetak godina;
> isto tako se ni oni nisu rodili sa znanjem i vjeątinama koje
> spominjeą. Jedina je razlika između njih i ovakvih projekata koje si
> opisao ąto su oni stvar pokrenuli u zemlji gdje postoji velika
> infrastruktura koja pomaľe projektima da se razviju i izađu na
> trľiąte, i gdje je mentalni sklop od djetinjstva usmjeravan na uspjeh
> u biznise.
Tu si me jako zaintrigirao! ©to znači "velika infrastruktura"? I pogotovo
"koja pomaľe ljudima"?
Recimo, ja kada sam otvarao firmu prije 3 god, u lokalnoj upravi dobio sam
informaciju da kao tvrtka-početnik mogu ostvariti neke beneficije, poput ne
plaćanja poreza prvih 2 god. Ne moram ti reći da nisam uspio ishoditi niąta
od toga, i u ove 3 god na taj način uątedio moľda 200 kn na račun "smanjene
stope oporezivanja". Uf koji benefit.
> Za početak, 05.12. se odrľava BarCamp Zagreb -- http://barcamp.ini.hr
Pa za ovo bi se vrijedilo prijaviti.
> Istovremeno radimo i na projektima infrastrukture vaľne startup
> projektima, kao ąto je mreľa angel investitora Hrvatske, te određeni
> planovi za startup inkubator.
©to se mene tiče, i mojih shvaćanja, onaj koji bi ovo ąto si naveo bio u
stanju kvalitetno odraditi, ja bih plaćao mjesečnu članarinu, drľava bi
trebala nekako subfinancirati itd. Htio sam reći da je upravo ovo zadnje
navedeno prava stvar koja treba ljudima koji nemaju znanja. Čak bih rekao da
je znanje (u početku obavljanja nekakvog posla) bitnije od novca, jer po
meni novac je bitan tek kada imaą neąto opipljivo, i ľelią to pustiti na
trľiąte. Tada si bez marketinga, strateąkog reklamiranja osuđen na propast i
nitko neće saznati za tebe.
Berislav Lopac
> > Ne znam točno na ąto mislią pod ovim "pisani za veliko trľiąte" -- pa kad
> > govorimo o Internetu, on i jest ogromno trľiąte, veće od bilo kojeg dosad.
> > Svaki online projekt mora imati strategiju ciljanja ąto većeg dijela tog
> > trľiąta.
>
> Ali mi ľivimo u Hrvatskoj, i tvrtku moramo otvoriti ovdje.
Ne nužno. :)
Ali razumijem što hoćeš reći, i iako postoje alternative ipak će u
većini slučajeva imati najviše smisla pokrenuti tvrtku u domovini. Ali
tržište ne mora biti ovdje, dapače -- Internet omogućuje jednostavnu
distribuciju cijelom svijetu. Jasno, važno je imati kvalitetan
proizvod, odnosno ponudu, ali to vrijedi za svako tržište -- na
svjetskom je konkurencija veća, ali je i mogući uspjeh daleko veći.
> Drugo, znamo kako
> "diąe" hrvatsko trľiąte, i iako npr imam odličan komad softvera - kako ću
> znati prodati ga 3 mil ljudi, ili joą bolje, kako ga ponuditi
> Austrijancima...? Naći kontatk preko google-a...?
> Globalizacija da, ali neko međunarodno udruľenje, neki forum, zajednica
> web.startupova svih zemalja, ili neąto deseto bi svakako pomoglo....
Ne treba ti udruženje ili zajednica -- ako imaš dovoljno kvalitetan
proizvod, i -- što je čak i bitnije -- tim koji taj proizvod može
dobro realizirati, postoje mogućnosti i mehanizmi koji mogu omogućiti
da se taj proizvod kvalitetno plasira na bilo koje tržište. Nije to
nikakva novost, takvi mehanizmi funkcioniraju u cijelom svijetu već
stoljećima, na tome je izgrađena cijela Silicijska dolina.
> > Tebi je naravno jasno da ni Sergej i Larry nisu imali puno novca za
> > vlastita ulaganja kad su pokrenuli svoj startup prije desetak godina;
> > isto tako se ni oni nisu rodili sa znanjem i vjeątinama koje
> > spominjeą. Jedina je razlika između njih i ovakvih projekata koje si
> > opisao ąto su oni stvar pokrenuli u zemlji gdje postoji velika
> > infrastruktura koja pomaľe projektima da se razviju i izađu na
> > trľiąte, i gdje je mentalni sklop od djetinjstva usmjeravan na uspjeh
> > u biznise.
>
> Tu si me jako zaintrigirao! (c)to znači "velika infrastruktura"? I pogotovo
> "koja pomaľe ljudima"?
OK, možda izraz "pomagati" nije baš najbolje odabran, jer se tu ne
radi o nikakvoj filantropiji i "pomoći" -- dotični sustavi u svemu
tome vide vrlo jasan vlastiti interes, i tu nema nekog dobrotvorstva u
stilu "evo ti lova, nek ti je sa srećom", već su to pravi investitori
koji a) ulažu samo u projekte u kojima prepoznaju potencijal, te b)
svoju investiciju nastavljaju pratiti i štititi.
> Recimo, ja kada sam otvarao firmu prije 3 god, u lokalnoj upravi dobio sam
> informaciju da kao tvrtka-početnik mogu ostvariti neke beneficije, poput ne
> plaćanja poreza prvih 2 god. Ne moram ti reći da nisam uspio ishoditi niąta
> od toga, i u ove 3 god na taj način uątedio moľda 200 kn na račun "smanjene
> stope oporezivanja". Uf koji benefit.
Za početak, batali državu i njene beneficije. Svaka država je poznata
po škrtosti, a posebice ova naša koja nemilice troši i ne zanima je
puno kako će proizvoditi. Možda se nešto promijeni nakon izbora, a
možda i ne -- zato ne treba previše s državnim poticajima razbijati
glavu. U najboljem slučaju oduzet će ti vrijeme koje si mogao
pametnije iskoristiti radeći na svom proizvodu.
Firma se prije svega treba koncentrirati na stvaranje prihoda i
dobiti, a za to je nužan kvalitetan proizvod koji će prepoznati i
ispuniti potrebe tržišta, a što je to tržište veće to su veće i
mogućnosti. Jasno, poznata je uzrečica "it takes money to make money",
dakle potrebno je investirati određena sredstva, primjerice u razvoj
proizvoda, marketing itd.
Prvi preduvjet za to je da firma ima poslovni plan; ne mora to biti
elaborat od 800 strana u full-color offsetu na 200-gramskom papiru sa
zlatotiskom i kožnim uvezom -- sasvim dovoljno je napraviti
jednostavnu kalkulaciju u kojoj ćeš zbrojiti sve predviđene troškove i
projekciju prihoda kroz neki period. Pritom je nužno ne skrivati
troškove od samog sebe (npr. pa radim od mene doma i ne plaćam
prostor; možda ga ne plaćaš, ali i to ima neki tržišni ekvivalent; ako
te žena izbaci iz stana ostaješ s jednom stavkom koju nisi planirao;
bolje da u realizaciji ne plaćaš planirani trošak nego da se pojavi
neplanirani trošak), te svakako uvrstiti sve aktivnosti koje su nužne
za realizaciju plana (npr. marketing itd).
Kad to izračunaš postoje dvije mogućnosti: prva je da se ispostavi da
se svi troškovi mogu plaćati iz tekućih prihoda, a druga je da ne
mogu, te da ti treba vanjska investicija kako bi održao pozitivan cash
flow (u prijevodu: da ti iznos sredstava na računu nikad ne ode u
minus).
Ako se dogodi prvi ishod, na konju si, imaš klasičnu bootstrapping
tvrtku. A u drugom slučaju moraš potražiti vanjskog investitora,
naravno ukoliko nemaš sam sredstava za dalji rast. Savjetujem ti da
baciš pogled na http://www.softwave.info/business/kako-financirati-web-startup/
kao i na neke druge moje postove koji pokušavaju objasniti (iako dosta
općenito, priznajem) kako funkcionira startup tržište u svijetu i tu
kod nas.
> > Za početak, 05.12. se odrľava BarCamp Zagreb --http://barcamp.ini.hr
>
> Pa za ovo bi se vrijedilo prijaviti.
Samo naprijed, registracije su na http://barcamp.ini.hr/registration
> > Istovremeno radimo i na projektima infrastrukture vaľne startup
> > projektima, kao ąto je mreľa angel investitora Hrvatske, te određeni
> > planovi za startup inkubator.
>
> (c)to se mene tiče, i mojih shvaćanja, onaj koji bi ovo ąto si naveo bio u
> stanju kvalitetno odraditi, ja bih plaćao mjesečnu članarinu, drľava bi
> trebala nekako subfinancirati itd. Htio sam reći da je upravo ovo zadnje
> navedeno prava stvar koja treba ljudima koji nemaju znanja. Čak bih rekao da
> je znanje (u početku obavljanja nekakvog posla) bitnije od novca, jer po
> meni novac je bitan tek kada imaą neąto opipljivo, i ľelią to pustiti na
> trľiąte. Tada si bez marketinga, strateąkog reklamiranja osuđen na propast i
> nitko neće saznati za tebe.
Znanje postoji, samo je raspršeno, i to je sasvim normalna stvar --
nitko nigdje, čak ni u Silicijskoj dolini, ne zna istovremeno sve o
programiranju, vođenju firme, marketingu, planiranju, pravnim
pitanjima itd. Upravo zato postoji ideja partnerstva, koja kod nas kao
da je najgora moguća verzija u poduzetništvu, svi idu sami u biznis
kao da sve najbolje znaju itd.
Uskoro ćemo na www.ini.hr imati detaljnije informacije o članstvu i
uslugama udruge, a kako projekti budu napredovali isto će se sve
objavljivati tamo. Zasad nam je glavni projekt BarCamp, pa još jednom
sve pozivam da se registriraju i navrate.
Berislav
mario
>> tj. kako to rade ljudi koji se tim bave i kako su počeli. Pretpostavio
>> sam da ljudi imaju obrt ili firmu preko koje naplaćuju usluge i rade
>
> Kako mislis ostvarivati prihode odrzavanjem ako ces otvoriti svoj portal?
> Ajmo generalizirati: da li misli napraviti novi Index.hr (ime totalno
> nebitno), dakle web-projekt gdje mislis okupiti zajednicu istomisljenika,
> i na temelju velikog broja posjeta prodavati oglasni prostor...Ili..?
Nisam tu mislio da je odrzavanje prihod vec rashod.
U početku bi prihodi bili od prodaje oglasnog prostora. Nešto slično tome
što si naveo kao primjer, ali više specijalizirano i vezano uz područje
financija, vrijednosnih papira, burze itd...ali drugačije od onog što
trenutno postoji.
> Tu se ne bih slozio. Sto znaci neredoviti prihod? Pa tebi ce sve prvih
> godinu dana biti neredovito. I da imas jednog oglasicavača na webu, da
> prodaš jednu uslugu, sve je to neredovito. Ako nemaš tvrtku ili obrt ne
> možeš od druge tvrtke ili obrta naplatiti uslugu.
To sam naveo samo kao općenito razmišljanje. Nisam znao da se bez tvrkte ili
obrta ne može naplatiti usluga.
Marac
> ąto si naveo kao primjer, ali viąe specijalizirano i vezano uz područje
> financija, vrijednosnih papira, burze itd...ali drugačije od onog ąto
> trenutno postoji.
Imas već proizvod ili si joą na razini projekta? Svejedno u kojoj si fazi,
zanima me kako si zamislio prodavati oglasni prostor...? Sam traľiti
oglaąivače, dati posao majstorima pa neka rade uz proviziju, ili...?
>> Tu se ne bih slozio. Sto znaci neredoviti prihod? Pa tebi ce sve prvih
>> godinu dana biti neredovito. I da imas jednog oglasicavača na webu, da
>> prodaą jednu uslugu, sve je to neredovito. Ako nemaą tvrtku ili obrt ne
>> moľeą od druge tvrtke ili obrta naplatiti uslugu.
>
> To sam naveo samo kao općenito razmiąljanje. Nisam znao da se bez tvrkte
> ili obrta ne moľe naplatiti usluga.
Teoretski moľeą bez firme (npr ugovor o djelu), ali to je komplicirano. Tvoj
target su tvrtke, one posluju legalno preko računa, i ako i uspijeą
dogovoriti posao sve će raspasti kada im predloľi neki drugi način naplate
osim preko računa.
mario
"Marac" <ma...@nemam.mail> wrote in message
news:fhsqhk$2c6$1...@ss408.t-com.hr...
>> U početku bi prihodi bili od prodaje oglasnog prostora. Nešto slično tome
>> što si naveo kao primjer, ali više specijalizirano i vezano uz područje
>> financija, vrijednosnih papira, burze itd...ali drugačije od onog što
>> trenutno postoji.
>
> Imas već proizvod ili si još na razini projekta? Svejedno u kojoj si fazi,
> zanima me kako si zamislio prodavati oglasni prostor...? Sam tražiti
> oglašivače, dati posao majstorima pa neka rade uz proviziju, ili...?
Ako bi stranice postale popularne, sam bih kontaktirao potencijalne
oglašivače. Barem u početku. Za kasnije bih razmislio da li da nastavim tako
ili primijenim nešto drugo.
Berislav Lopac
>
> Ako bi stranice postale popularne, sam bih kontaktirao potencijalne
> oglašivače. Barem u početku. Za kasnije bih razmislio da li da nastavim tako
> ili primijenim nešto drugo.
Mario, navrati na Barcamp. Tomislav je najavio predavanje upravo na tu
temu.
Berislav
Marac
>
> Ako bi stranice postale popularne, sam bih kontaktirao potencijalne
> tako ili primijenim neąto drugo.
Nemoj se ljutiti ali ovo je metoda kamena s ramena. Misli da ćeą se raspasti
ako ćeą raditi sam (a ne podijeliti posao marketinga nekome), razočaranje
neuspjehom će biti veliko (ako uspjeh izostane), ąto je vrlo bitno trpiti će
poslovni proces (tvoj "proizvod" nećeą dalje razvijati, nećeą osigurati
tehničku podrąku korisnicima, ......) i u konačnici sve moľe rezultirati
neuspjehom. Nemoj misliti da ti to ľelim, ali moje iskustvo pokazuje da vrlo
dobar "proizvod" ne mora uspjeti na trľiątu. Naľalost i sam sam učio na
sličnim stvarima.
Berislave, ovo je pravi problem na koji ja cijelo vrijeme mislim - kako
dobar proizvod, produkt ili uslugu plasirati na trľiąte, a da marketinąka
kampanja ne koąta 1.000.000 nečega? Ako i mario dodijeli posao PR-a i
marketinga nekoj od agencija (a ima ih preko 100 samo u Zagrebu) - kako
mjeriti rezultate njihovog rada, da li mu to garantirata prolaznost na
trľiątu...?
Marac
On Nov 19, 11:09 pm, "mario" <mario.dujamMA...@zg.t-com.hr> wrote:
>
> Ako bi stranice postale popularne, sam bih kontaktirao potencijalne
> tako
> ili primijenim neąto drugo.
> Mario, navrati na Barcamp. Tomislav je najavio predavanje upravo na tu
> temu.
Koja je točno tema tog predavanja, i tko je Tomislav (live-story)?
Marac
> proizvod, i -- ąto je čak i bitnije -- tim koji taj proizvod moľe
> dobro realizirati, postoje mogućnosti i mehanizmi koji mogu omogućiti
> nikakva novost, takvi mehanizmi funkcioniraju u cijelom svijetu već
> stoljećima, na tome je izgrađena cijela Silicijska dolina.
Nemoj silicijski dolinu, daj neąto opipljivo. Ako mislim da imam kvalitetan
proizvod, a nemam kvalitetan tim koji moľe taj proizvod plasirati na
trľiąte, onda trebam podatak ąto taj tim radi (poslovni plan, ....) i koji
su to mehanizmi (inozemstvo i tuzemstvo).
> OK, moľda izraz "pomagati" nije baą najbolje odabran, jer se tu ne
> radi o nikakvoj filantropiji i "pomoći" -- dotični sustavi u svemu
> tome vide vrlo jasan vlastiti interes, i tu nema nekog dobrotvorstva u
> stilu "evo ti lova, nek ti je sa srećom", već su to pravi investitori
> koji a) ulaľu samo u projekte u kojima prepoznaju potencijal, te b)
> svoju investiciju nastavljaju pratiti i ątititi.
Mislią na angel investitore, investicijske fondove ili...?
> Prvi preduvjet za to je da firma ima poslovni plan; ne mora to biti
> elaborat od 800 strana u full-color offsetu na 200-gramskom papiru sa
> zlatotiskom i koľnim uvezom -- sasvim dovoljno je napraviti
> jednostavnu kalkulaciju u kojoj ćeą zbrojiti sve predviđene troąkove i
> projekciju prihoda kroz neki period. Pritom je nuľno ne skrivati
> troąkove od samog sebe (npr. pa radim od mene doma i ne plaćam
> prostor; moľda ga ne plaćaą, ali i to ima neki trľiąni ekvivalent; ako
> te ľena izbaci iz stana ostajeą s jednom stavkom koju nisi planirao;
> bolje da u realizaciji ne plaćaą planirani troąak nego da se pojavi
> neplanirani troąak), te svakako uvrstiti sve aktivnosti koje su nuľne
> za realizaciju plana (npr. marketing itd).
Moje miąljenje jest da većina web-startupova ima vrlo niske troąkove, ako je
novac mjerilo vrijednosti. Jer često su dovoljna tri PC-a, jedna sobica s
grijenjem, reľijama koje se ionako plaćaju za tu sobicu, i telefon koji je
već ionako spojen na tom mjestu. Slaľem se s tobom da je dobro razdvojiti
poslovni prostor, ali činjenica je da gore opisano moľe posluľiti trojici
studenata da se zatvore u sobu na 3 mj i napiąu neki novi komad softvera.
Veći troąak trojice studenata je njihovo vrijeme, koje su u ta 3 mjeseca
mogli iskoristiti za lovljenje cura, polaganje ispita na faksu i slično. Ali
oni svjesno idu na rizik, i ulaľu svoje vrijeme kao početni kapital. Ja
mislim da je ovo definicija većine web-startupova (ispravi me ako grijeąim).
Pitanja:
a) ąto je poslovni plan (zaista mnogo čujem o tome a ne mogu si točno
predočiti viziju kako on izgleda i ąto sadrľava) - moľe primjer ili je to
tajna svakog tko ima poslovni plan?
b) poąto su niski troąkovi ulaganja, jasno je za uočiti da će većina
ostvarenih prihoda biti dobit. I kako onda izraditi poslovni plan, kako ga
fokusirati? I na kraju krajeva, ako ga ovi studoąi i naprave (odnosno plate
nekome da im napravi poslovni plan) ąto će dalje s tim? Diploma fakulteta se
spremi u ladicu i eventualno kopija priloľi prilikom javljanja na natječaj
za posao. A poslovni plan?
Berislav Lopac
>
> Koja je točno tema tog predavanja, i tko je Tomislav (live-story)?
Tomislav je autor i vlasnik http://www.studentski-oglasnik.hr/, a temu
je on najavio kao vlastita iskustva u prodaji oglasnog prostora i
općenito monetizaciji takvog sajta. Za više detalja prati http://barcamp.ini.hr
Berislav
Berislav Lopac
pokosila viroza i tek se sad polako oporavljam.
A drugo, moj odgovor dolazi u dva dijela. Evo prvog:
On Nov 20, 7:58 am, "Marac" <ma...@nemam.mail> wrote:
>
> Nemoj silicijski dolinu, daj neąto opipljivo. Ako mislim da imam kvalitetan
> proizvod, a nemam kvalitetan tim koji moľe taj proizvod plasirati na
> trľiąte, onda trebam podatak ąto taj tim radi (poslovni plan, ....) i koji
> su to mehanizmi (inozemstvo i tuzemstvo).
Tako nekako, to si prilično dobro sažeo.
> > OK, moľda izraz "pomagati" nije baą najbolje odabran, jer se tu ne
> > radi o nikakvoj filantropiji i "pomoći" -- dotični sustavi u svemu
> > tome vide vrlo jasan vlastiti interes, i tu nema nekog dobrotvorstva u
> > stilu "evo ti lova, nek ti je sa srećom", već su to pravi investitori
> > koji a) ulaľu samo u projekte u kojima prepoznaju potencijal, te b)
> > svoju investiciju nastavljaju pratiti i ątititi.
>
> Mislią na angel investitore, investicijske fondove ili...?
Da. All of the above.
A drugi dio odgovora je ispao toliko opsežan i, po mom mišljenju
generalno zanimljiv, da sam ga odlučio objaviti na blogu Initiuma.
Zato: http://ini.hr/17/o-poslovnim-planovima
Pozdrav,
Berislav
Marac
>
> generalno zanimljiv, da sam ga odlučio objaviti na blogu Initiuma.
> Zato: http://ini.hr/17/o-poslovnim-planovima
Kao prvo hvala ąto se me uvrstio u svoj Hall of Fame. :-)
Rekao bih da sam iz ovog linka jako mnogo naucio, ponajvise o poslovnim
planovima, cemu sluze, i kako ga otprilike napraviti. To je nesto sto po
meni prosjecan statup-poduzetnik (ne iskljucivo web-startup) ne zna, odnosno
mora platiti "masne novce" 3rd tvrtki da to izradi za njega. A svaki
poslovni plan je izuzetno personaliziran, dakle tko ce ga napraviti bolje od
samog vlasnika tvrtke...
No da nastavim dalje: nakon razrade ideje, pokretanja biznisa, kakvog-takvog
pocetka, rekao bih da je najveci problem svih startupova kako prekoraciti
status "dobre ideje" i zakoraciti u svijet poduzetnistva. Negdje sam
procitao da 90% startup tvrtki propadne u prve 3 godine. Ja sam na granici
:-)
No, poceli smo filozofirati... Nadam se da cu se prijaviti za BarCamp (jos
ne znam raspored za taj tjedan) pa moľda tamo vidim neąto novo...
Berislav Lopac
>
> No da nastavim dalje: nakon razrade ideje, pokretanja biznisa, kakvog-takvog
> pocetka, rekao bih da je najveci problem svih startupova kako prekoraciti
> status "dobre ideje" i zakoraciti u svijet poduzetnistva.
Točno tako. Startup je kao novi hotel: prvo na njoj rade arhitekti,
zatim građevinarci, zatim dizajneri i na kraju ugostitelji. Svaka faza
podrazumijeva druge vještine i specijalnosti; kod startupa je u jednom
momentu važno napraviti tehničko rješenje, u drugom osmisliti poslovni
model, a u trećem obavljati prodaju i naplatu.
> Negdje sam
> procitao da 90% startup tvrtki propadne u prve 3 godine. Ja sam na granici
> :-)
Da, takve cifre se spominju. Ono što treba imati na umu da Web i
općenito softverski startupi imaju ogromnu prednost u odnosu na druge
branše, zato što je cijena neuspjeha vrlo mala -- nekoliko računala,
te prije svega izgubljeno vrijeme. Ne treba ulagati u neke proizvodne
pogone, prodajne mreže i slično, jer je većina troškova izuzetno mala
ako ne i nula. Tako da ako ti propadne jedan startup možeš lako ili a)
naći posao u struci, što IT stručnjacima danas nije nikakav problem,
ili b) pokrenuti novi startup, i dalje s malim troškovima. A postoji i
opcija c), a to je da startup ne propadne, već na vrijeme uoči
opasnosti i promijeni kurs plovidbe.
> No, poceli smo filozofirati... Nadam se da cu se prijaviti za BarCamp (jos
> ne znam raspored za taj tjedan) pa moľda tamo vidim neąto novo...
I ja se nadam, ako se vidimo javi mi se.
Pozdrav,
Berislav